j

Austo tolit cetero ea eam, at atqui soleat moderatiu usu, vis ut illud putent corumpi. At wisi euripidi duo, vim vide omnies reformida. Populis inimi noluise mea.

Smilje

Ime roda potiče od grčke riječi Helis – sunce i Chrisos – zlato (zlatno – žuta boja cvjetova). Geografski pojas na kome smilje uspijeva obuhvata pojas uz more Španije, Korziku, Južnu Italiju, cijelu Dalmaciju, Hercegovinu, Crnu Goru.

Rod Helichrisum ili smilje, kako se u narodu zove, obuhvata 600 vrsta, a najpoznatija je Helichrysum italicum koja takođe ima više varijeteta. Smilje je višegodišnja, zeljasta biljka, polužbun, sivkaste boje stabljike koja potiče od obilja vunastih dlačica. U prirodnom staništu stabljika je visine oko 40 cm, dok u uslovima gajenja dostiže visinu i do 80 cm. Na vrhu stabljike se nalazi nekoliko cvjetnih, zbijenih, grozdastih glavica sa cvjetovima zlatnožute boje. Sve grane se završavaju cvastima. Gornji cvjetovi imaju kraće drške, a donji duže tako da su cvjetovi približno u istoj ravni. Cvjetovi nakon oplodnje brzo sazrijevaju, a cvjetna loža se otvara i prosipa sjeme. Sjeme je veoma sitno, izduženog oblika, tamne do crne boje i raznosi se vjetrom. Cvjeta od juna do septembra.Smilje u cvjetovima sadrži flavonoide, narinengin, helihrizin, apigenin. U ljekovite svrhe se koristi vršni dio biljke sa cvjetovima. Smilje veoma dobro djeluje na žuč i pankreas, odnosno pospješuje njihovo lučenje. Neki smatraju da je to najbolja biljka za jačanje funkcije jetre. Cvijet pored fitoncidnog djelovanja ima i umirujuće djelovanje. Često se koristi i kao dodatak drugim čajevima za popravljanje boje. Smilje je u kozmetičku upotrebu ušlo zahvaljujući svom opojnom slatkastom mirisu, koje ima sposobnost da potisne mirise svih drugih sastojaka. Eterično ulje smilja dobilo je reputaciju da ima moć da izbriše tragove vremena na licu, odnosno današnjim rječnikom – djeluje protiv bora, revitalizuje i regeneriše umornu i zrelu kožu izloženu spoljašnjim i unutrašnjim uticajima. Manje poznata karakteristika smilja je njegov nevjerovatan uticaj na hematome, ožiljke, strije, ali i razne upale na koži.

Smilje je biljka suvog i toplog podneblja. Primorsko smilje samoniklo raste u najtoplijim priobalnim terenima. Cijela biljka je otporna na niske temperature, a veoma dobro podnosi dugotrajne suše. To joj omogucava da uspijeva na terenima sa malo vlage , čak i u najljućem kršu.

Smilje se razmnožava na više načina: generativno – razmnožavanje sjemenom preko proizvodnje rasada i vegetativno – djeljenjem starijih bokora, reznicama i ožiljenim izdancima.

Berba smilja se obavlja u punoj tehnološkoj zrelosti, a to je faza kada je najveći broj biljaka u cvijetu. Žetva se obavlja odsijecanjem cvasti iznad prvih listova. Smilje za destilaciju eteričnog ulja se siječe na dužinu od oko 15 cm iznad zemlje. Za proizvodnju cvijeta žetvu treba obaviti kada je jedna trecina cvjetova otvorena i tada je zlatnožuta boja najintezivnija. U tom periodu ubrani cvjetovi imaju 65 % vlage.

Kao i sve biljke sa etarskim uljem i smilje treba sušiti na temperaturi od 40-45 C u sušarama ili prirodnim putem u zastićenom i promajnom prostoru.

Etarsko ulje se dobija destilacijom pomoću vodene pare, iz prevenute sirovine. Procenat ulja zavisi od sastava zemljista, podneblja, broja sunčanih dana, momenta žetve . Smilje treba destilisati u što kraćem roku nakon branja. Očekivani prinos etarskog ulja varira od 8 do 12 kg/ha.

Kreme proizvedene sa etarskim uljem od smilja ne samo da odlično hrane suvu i zrelu kožu već joj vraćaju potrebnu vlažnost kako bi koža postala svježa, glatka i meka. Osim toga one revitalizujuštite i pomlađuju. Bogate su antioksidansima koji štite od slobodnih radikala na način da spriječavju prerano starenje.

Tokom istraživačkog rada na realizaciji projekta uvođenja u organsku proizvodnju sadnica smilja, za koji je Ljekobilje osvojilo prvu nagradu na takmičenju za najbolju tehnološku inovaciju, pokazalo se da Ljubinje odnosno Hercegovina imaju bolje klimatske i pedološke uslove za uzgoj smilja od evropski poznate Provanse ili Korzike u Francuskoj. Ovom inovacijom usvojena je nova tehnologija sa ciljem zasnivanja što većeg broja plantažnih zasada, čime bi se obezbijedila veća količina sirovine i nadoknadio prirodni deficit, odnosno objezbjedio kvantitet, kvalitet i kontinuitet, što je osnov svake proizvodnje.